Stomatološki pregled kroz životne dobi: protokoli, intervali i specifični rizici (djeca, adolescenti, trudnoća, seniori)
Stomatološki pregled predstavlja strukturirani klinički i dijagnostički postupak usmjeren procjeni tvrdih i mekih oralnih tkiva, funkcije žvačnog sustava i rizičnih čimbenika za razvoj bolesti. Iako je okvir pregleda sličan u svim dobnim skupinama, protokoli, intervali i prioriteti razlikuju se ovisno o dobi i zdravstvenom statusu. Individualizacija pristupa ključna je za prevenciju, ranu dijagnostiku i pravodobnu terapiju.
Osnovni protokol stomatološkog pregleda
Standardni pregled obuhvaća strukturiranu anamnezu (opće bolesti, lijekovi, navike), procjenu rizika za karijes i parodontne bolesti, vizualno‑palpatorni pregled mekih tkiva, status zuba i ispuna, parodontni probir (krvarenje, dubine sulkusa, mobilitet), okluzijsku analizu te po potrebi radiološku dijagnostiku. U rutinski protokol uključuje se rani screening potencijalno premalignih lezija usne šupljine te dokumentacija (fotografije, indeksi, nalaz).
Djeca: rani probir, profilaksa i upravljanje navikama
Prvi pregled preporučuje se u ranoj dječjoj dobi, uz uspostavu odnosa povjerenja i edukacije skrbnika. Ključni elementi su procjena rizika za rani dječji karijes, pregled erupcijskog statusa, interceptivna ortodontska procjena i procjena oralnih navika (sisanje prsta, disanje na usta, infantilni obrazac gutanja). Preventivni postupci uključuju profesionalnu profilaksu, topikalne fluoridacije i brtvljenje fisura na trajnim kutnjacima u odgovarajućem rizik‑profilu. Intervali kontrola tipično se kreću od tri do šest mjeseci kod povišenog rizika, odnosno šest do dvanaest mjeseci kod niskog. Specifični rizici u ovoj dobi obuhvaćaju traume zuba, hipomineralizacije prvih trajnih kutnjaka i poremećaje erupcije; pregled naglasak stavlja na rano prepoznavanje i uputu za ciljanu terapiju.
Adolescenti: ortodontska stabilnost, erozije i rizična ponašanja
U adolescenciji fokus je na kontroli okluzijske stabilnosti nakon ortodontske terapije, evaluaciji retencijskih naprava i održavanju higijene oko ortodontskih elemenata. Učestale su erozivne promjene povezane s prehrambenim navikama i sportskim napitcima, kao i pojava početnih parodontnih promjena u prisutnosti ortodontskih fiksnih naprava. Procjenjuje se stanje perikoronarnog tkiva oko umnjaka, osobito u kasnijoj adolescenciji, te indikacije za daljnju dijagnostiku. Preporučeni intervali su šest mjeseci za standardni rizik, s češćim kontrolama kod povišenog karijesnog i parodontnog rizika ili tijekom aktivne ortodontske terapije. Specifični rizici uključuju sportske traume; integrira se savjetovanje o individualnim zaštitnim udlagama i zbrinjavanju dentalnih trauma.
Trudnoća: hormonske promjene, sigurnost zahvata i parodontni status
U trudnoći dolazi do fizioloških promjena koje mogu povećati sklonost gingivalnoj upali, epulisima trudnoće i pogoršanju preegzistentnih parodontnih stanja. Protokol pregleda prilagođava se trimestru; naglasak je na kontroliranom uklanjanju naslaga, sigurnoj profilaksi i zbrinjavanju urgentnih stanja. Radiološka dijagnostika indicira se selektivno uz zaštitne mjere kada postoji jasna klinička potreba. Procjenjuje se prisutnost mučnina i gastroezofagealnog refluksa zbog rizika dentalnih erozija te se planira remineralizacijska i preventivna potpora. Interval pregleda najčešće iznosi tri do četiri mjeseca, ovisno o početnom parodontnom statusu i prisutnosti simptoma. Posebna pozornost posvećuje se izboru terapije i materijala s obzirom na sigurnosne profile po trimestrima.
Seniori: polifarmacija, kserostomija i protetska rehabilitacija
U starijoj dobi učestali su problemi povezani s polifarmacijom, kserostomijom i promjenama u sluznici, što povećava rizik korijenskog karijesa i gljivičnih infekcija. Protokol pregleda uključuje evaluaciju salivarne funkcije, detaljan pregled protetskih nadomjestaka (krunice, mostovi, proteze), tlak‑točaka i stabilnosti proteza te higijenskog statusa oko implantata i abutmenta. Screening oralne sluznice sistematizira se s naglaskom na rizične lokalizacije i palpaciju limfnih čvorova. Intervali kontrola često su učestaliji (tri do šest mjeseci), osobito kod suhoće usta, prisutnosti implantoprotetskih radova ili povećanog onkološkog rizika. Specifični rizici obuhvaćaju aspiracijske incidente zbog loše stabilnosti proteza, ulkuse ispod proteza i brzi razvoj karijesa cervikalnih područja.
Intervali pregleda prema riziku
Interval pregleda određuje se procjenom individualnog rizika na temelju kliničkih nalaza, oralnih navika i sistemskih čimbenika. Nizak rizik opravdava godišnje kontrole uz osnovnu radiološku evaluaciju prema potrebi. Umjereni rizik zahtijeva kontrole svakih šest mjeseci, s ciljanim preventivnim zahvatima i praćenjem parodontnih indeksa. Visok rizik (aktivne lezije, nestabilan parodontni status, kserostomija, trudnoća s upalnim promjenama) indicira češće kontrole u rasponu od tri do četiri mjeseca, uz strukturiran plan liječenja i održavanja. U svim skupinama koristi se načelo minimalno invazivne stomatologije, s prioritetom na remineralizaciju, kontrolu biofilma i ranu intervenciju.
Specifični rizični profili i signalne situacije
Signalne situacije koje skraćuju intervale uključuju učestalo krvarenje desni, progresiju parodontnih džepova, recurenciju karijesa, periapikalne promjene, postekstrakcijske komplikacije, trajnu osjetljivost nakon restaurativnih zahvata, sumnjive sluznične lezije te simptome temporomandibularne disfunkcije. U djece i adolescenata dodatni signal su loši higijenski indeksi uz ortodontske naprave ili brzi nastanak bijelih pjegica. U trudnoći signal su napredujuće gingivalne promjene i erozije povezane s mučninama. U seniora signalne su kserostomija, kandidijaze, nestabilne proteze i oštećenja sluznice.
Dokumentacija, komunikacija i kvaliteta skrbi
Kontinuirano praćenje dokumentira se standardiziranim indeksima, fotografijama i, gdje je indicirano, radiološkim zapisima. U složenijim slučajevima primjenjuje se interprofesionalna suradnja (parodontolog, oralni kirurg, ortodont), a plan skrbi uključuje jasne ciljeve, vremenski okvir i kriterije uspjeha. Edukacija o individualiziranim protokolima održavanja, izboru interdentnih pomagala i fluoridnim strategijama integralni je dio pregleda u svim dobnim skupinama.
Stomatološki pregled nije jednokratni događaj, nego dinamičan proces prilagođen dobi, riziku i zdravstvenom statusu. Diferencirani protokoli za djecu, adolescente, trudnoću i seniore omogućuju ranu detekciju bolesti, smanjuju učestalost hitnih stanja i optimiziraju dugoročnu funkciju te zdravlje oralnih tkiva. Sustavni, rizikom vođen raspored kontrola u kombinaciji s individualiziranim preventivnim mjerama predstavlja temelj suvremene, kvalitetne stomatološke skrbi.
