Pjeskarenje zubi i poliranje: razlike, indikacije, učestalost i sigurnost zahvata

Pjeskarenje zubi i poliranje su stomatološki postupci namijenjeni uklanjanju površinskih naslaga i poboljšanju izgleda zubi. Iako se često navode zajedno, njihova svrha, tehnika i učinkovitost razlikuju se. U ovom članku razrađuju se definicije, kada je koji postupak indiciran, koliko često je poželjan i koliko je siguran.

Definicije i tehničke razlike

Pjeskarenje (air polishing) koristi mlaz zraka, vode i abrazivnih čestica (najčešće natrij bikarbonata ili finog praha kalcijevog karbonata) za uklanjanje zubnog plaka, pigmentacija, naslaga od čaja, kave ili cigareta, te mekih naslaga između zuba i na liniji desni. Poliranje služi za izravnavanje površine cakline nakon čišćenja ili ispuna pomoću fine paste i rotacijskih četkica ili gumica. Poliranje daje glatkiji završetak što smanjuje naslage plak‑bakterija i olakšava održavanje oralne higijene.

Indikacije za pjeskarenje i poliranje

Pjeskarenje se najčešće indicira u slučajevima:

• Izraženih površinskih pigmentacija uzrokovanih prehrambenim i navikama poput kave, čaja, crnog vina ili pušenja.
• Kada naslage plaka i mekih naslaga dosežu mjesta koja se teško accessible redovitom četkicom (interdentalni prostori, rubovi desni).
• Kao dio profesionalne higijene ili pripreme prije estetskih zahvata, protetskih nadomjestaka, izbjeljivanja ili restaurativnih radova.

Poliranje se primjenjuje:

• Nakon profesionalnog čišćenja (scaling‑ultrazvuk), da se uklone fine neravnine na emajlu.
• Nakon restaurativnih zahvata poput ispuna, kada je potrebno izgladiti površinu ispuna i okolne cakline.
• Kad se želi postići estetski sjaj zubi nakon uklanjanja naslaga ili pigmentacija.

Koliko često je preporučeno raditi

Preporučena učestalost pjeskarenja i poliranja ovisi o individualnim faktorima:

• Osobe s jakim pigmentacijama ili navikama koje uzrokuju mrlje (kao što su pušenje, česta konzumacija tamnih pića) mogu trebati postupke jednom svakih 3 do 6 mjeseci.
• Za ljude s dobrom oralnom higijenom, bez ekstremnih pigmentacija, interval može biti jednom godišnje.
• U parodontološkoj terapiji ili kod pacijenata s osjetljivošću desni, intervali se prilagođavaju stanju desni i preporukama periodontista.

Poliranje se obično izvodi svake profesionalne higijene, što je često svakih 6 mjeseci, ali i češće za pacijente s restauracijama ili estetskim obradama.

Sigurnost postupka i potencijalni rizici

Pjeskarenje i poliranje su općenito sigurne procedure ako se izvode pravilno, uz pravilne protokole i kvalificirane stomatologe:

• Abrazivnost korištenog praha mora biti primjerena; pregrubi materijali mogu oštetiti caklinu.
• Za pacijente s erozijom cakline, oštećenjima zuba ili pretjeranom osjetljivošću, potrebno je prilagoditi tehniku.
• Kontrola vode i zraka te sterilnost instrumenata su ključni za sprječavanje mogućih infekcija.
• Osjetljivost zuba može se privremeno pojaviti nakon postupka, posebno u blizini desni ili restorativnih rubova; koristi se fluor ili sredstva koja smanjuju osjetljivost, kada je potrebno.

Prednosti i ograničenja

Prednosti:

• Povećanje estetike osmjeha kroz uklanjanje mrlja i naslaga.
• Poboljšana oralna higijena jer glatkija površina zuba smanjuje mogućnost adhezije plaka.
• U kombinaciji s drugim stomatološkim uslugama, doprinosi boljem općem stanju usne šupljine.

Ograničenja:

• Ne uklanja duboki kamenac ispod desni; za to je potreban scaling i eventualna periodontološka terapija.
• Efekat pigmentacija može se ponovno pojaviti ako se navike ne promijene.
• Cijena i osjetljivost mogu biti značajni faktori za neke pacijente.

Veza s drugim stomatološkim zahvatima

Pjeskarenje i poliranje često su pripremni koraci za složenije stomatološke zahvate. Primjerice, prije postavljanja nadomjestaka ili restauracija važno je osigurati čiste i glatke površine. U kontekstu dentalni implantati preporučljivo je osigurati da okoliš u ustima, posebno površine desni i okolnih zuba, budu optimalno čisti, jer naslage mogu doprinositi upalnim procesima koji otežavaju oporavak i integraciju implantata.

Pjeskarenje i poliranje predstavljaju komplementarne i korisne stomatološke procedure s različitim učincima. Pravilna uporaba indiciranih metoda, primjereni intervali te pažljivo izvođenje jamče estetske i zdravstvene koristi bez nepotrebnih rizika. Stanje pojedinca, oralna higijena, navike i profesionalni izbor materijala i tehnike ključni su za postizanje optimalnih rezultata.